Kolačići od marcipana (hit na Božićnom bazaru)

bezglutenski kolači

Ako postoji blogerka koja ima više recepata za kolače sa bademima od mene, neka se slobodno javi! Bademi su moja opsesija. Iako nisam odrasla na njima, jer kod nas ne raste badem, kad sam počela da ih koristim, najpre kao zamenu pšeničnom brašnu u želji da smanjim unos kalorija, odmah sam ih zavolela, i stalno ih koristim, i proširujem repertoar njihove upotrebe. Italijanska i španska kuhinja prednjače u korišćenju badema, njihovi kolačići sa bademima su mi omiljeni, i njih imam nekoliko na blogu – amaretti, ricciarelli, praznični kolačići sa bademima. To su sve manje-više isti recepti koji imaju male varijacije, i to pravi priličnu razliku. U suštini, to su sve kolačići sa marcipanom, koji se dobija tako što se bademovo brašno pomeša sa šećerom u prahu, i dodaju mu se belanci, ali može i voda. Uostalom kako se pravi marcipan i o njegovom poreklu možete da pogledate ovde.

Tako i ovi kolačići imaju bazu u marcipanu, ali i razne druge dodatke kao što su suvo voće, limunova korica, itd. Nemaju uopšte pšeničnog brašna u sebi. Uz to su pokriveni iseckanim bademima, mada su to mogli da budu i pinjoli. Ukus im je apsolutno neodoljiv. U to su se uverili kupci mojih kolača na nedavnom Božićnom bazaru.


Na božićnom bazaru

Bila je to impulsivna odluka, prijavila sam se da učestvujem na Božićnom bazaru u novoj školi moga sina. Osećala sam obavezu da i ja nešto doprinesem, budući da nisam skoro ceo semestar učestvovala ni u jednoj školskoj aktivnosti. I što da krijem, uživam da pravim kolače, pogotovo u ovo doba godine. Na kraju se ispostavilo da su ti bazari profi, da tu učestvuju mali biznisi koji non-stop idu po tim događajima. Za mene je to bilo novo iskustvo, ali sam odavala utisak prekaljenog učesnika, što i nije bilo teško, jer ljudi nisu mogli da odole mojim evropskim kolačima. Samo su obigravali oko našeg štanda. Moja ćerka je bila oduševljena idejom da mi bude asistent, i pomogla mi je naročito u dekoarciji štanda. Pravila sam kolače dva dana, i pitala se šta mi to treba, pa sam ih pakovala, kalkulisala cene, i na kraju smo ih stavile u kola i krenuli na bazar.

Bazar je bio odlično organizovan, doduše nismo dobili baš najbolje mesto, verovatno zato što smo bili početnici, ali nije to uticalo bitno na prodaju. Bilo je interesantno sresti različite ljude, bilo je tu i par mojih prijatelja, i uopšte se nisam umorila ćaskajući sa njima. Naravno, sve to je bilo propraćeno lekcijama mojoj ćerki kako da komunicira sa ljudima, tehnikama prodaje, prezentaciji, itd. Ja imam diplomu magistarskih studija iz biznisa (MBA), ali teorija nije isto što i praksa. Što se tiče direktne prodaje, tu vam ne treba puno škole, najvažnija je komunikacija sa ljudima. Ko je obdaren talentom da ume da priča i sasluša ljude, pri tome nije previše gord, ima dovoljno samopozdanja da ga ne uzbuđuje odbijanje, uporan je i dopadljiv, sigurno će biti uspešan u tom poslu. Nisu svi stvoreni za takvu karijeru, i zato su u Americi ti poslovi veoma dobro plaćeni. Moja ćerka je stidljiva u novom okruženju, inače je vrlo pričljiva, i mislim da je to za nju bilo vrlo važno iskustvo. Praksa čini čuda. Ona inače sa svojom drugaricom povremeno prodaje narukvice, koje same prave, ispred kuće, i generalno voli takve stvari.

Najpre, vrlo je važno imati dobar proizvod. Biraš koje ćeš kolače praviti u skladu sa prilikom i klijantelom. Zatim, važno je da proizvodi lepo izgledaju, i da su lepo upakovani. Takvi će uvek privući pažnju. Kako da dekorišete medenjake pogledajte ovde, a ovde kako da napravite dekorativne stakliće na njima.

Ali ni kvalitetan proizvod a ni usluga nisu dovoljni bez dobrog marketinga. Jedna od bitnih lekcija u prodaji je da ako imaš dobar proizvod u ponudi, podeli ljudima besplatne primerke, neka se sami uvere u to. Tako sam i ja uradila. Trebalo je da vidite rekacije ljudi kada bi probali semplove mojih kolača, Mmmmm! Tastes great! Delicious! Amazing! Realy good! Mislila sam da će ljudi zbog kovida da zaziru od takvih stvari, ali to nije bio slučaj. Naravno da će biti dobri kada su puni putera, mirisnih začina i uopšte najkvalitetnijih mogućih sastojaka. Pravila sam ih kao da ih spremam svojoj porodici. Prosečan Amerikanac retko ima priliku da proba nešto tako kvalitetno, oni obično kupuje te kolače po supemarketima, koji su puni jeftinog margarina i šećera, toliko su slatki da i nemaju ukus. I zato su tako jeftini. Sve iole kvalitetnije je dosta skuplje, to važi za sve u Americi.

Sledeća lekcija je prezentovati kupcima selling point, naći detalj zbog kojeg je proizvod tako dobar, nešto što ga izdvaja od ostalih. Pored toga što su domaći to su evropski božićni kolači. Pridev evropski je u Americi obično sinonim za kvalitetniju i sofisticiraniju hranu. Znam, sigurno mislite kako su gingerbread kolači američki, ali Amerikanci misle da su evropski, što i jeste tako, iako su u Americi vrlo popularni. Medenjaci su pravljeni sa miksom od čak pet začina i imaju u sebi mleveni crni biber i ušećereni đumbir. Wow! Lincer kolači su austrijski, i filovani su čak sa tri različita džema, od malina, jagoda i kajsija. Ljudi vole raznovrsnost i da mogu da biraju. Kolači od marcipana su gluten-free. Really? I samo su od marcipana pravljeni tako da su malo skuplji. Fascinirao ih je sastojak marcipan, zvučao im je veoma sofisticirano, što je i istina, ruku na srce. Iako je komad koštao 3 dolara, rasprodati su. Ljudi jesu osetljivi na cenu, ali to dosta zavisi i od mušterija, dobro je poznavati svoju klijantelu.

Zatim, ako ljudi kupe više proizvoda, punudi im popust. To je win-win situacije za obe strane. Tako da je dobro ponuditi različite veličine pakovanja. Mi smo prodavali pojedinačno kolače, ali i kombinaciju od tri, i imali smo u ponudi i kutiju sa deset kolača.

I na kraju tu je plaćanje. Nemaju ljudi puno keša sa sobom ovih dana, morali smo da im ponudimo i drugu opciju za plaćanje. Koristili smo aplikaciju Venmo, odštampali smo QR kod, i to nam je dosta pomoglo.

Ali tu se ne zaustavlja moja cookie avantura, čeka me još par događaja ovog i narednog meseca, i pravljenje još dosta kolača.


Kolačići od marcipana

Sastojci za oko 24 komada:

200g brašna od badema (ovde pogledajte kako da ga sami napravite)

100g šećera u prahu

prstohvat soli

1 kašika izrendane limunove korice

80g suvih višanja/tešanja/brusnica, iseckanih

2 krupnija belanca, na sobnoj temperaturi

3 kašike meda

2 kašičice ekstrakta vanile

1/2 kašičice ekstrakta badema

Za valjanje:

1 belance, umućeno

150g badema iseckanog na ljuske (radije ih kupite, nego da seckate sami badem)

Priprema:

Zagrejte rernu na 190C (375F) i pripremite veliki plitak pleh, obložite ga papirom za pečenje.

U jednoj posudi pomešajte brašno od badema sa šećerom u prahu i tome dodajte so, iseckano suvo voće i izrendanu koricu limuna. Sve dobro promešajte kašikom.

U drugoj posudi mutite 2 belanca mikserom, dodajući im med, dok ne dobijete gust sneg. Na kraju umešajte ekstrakt od badema i vanile.

Umućenim belancima postepeno dodavajte smesu sa bademovim brašnom, mešajući sve spatulom. Kad ste dobili koliko-toliko ujednačenu smesu, kašikom za sladoled vadite loptice testa, neka budu veličine oraha. Oblikujte ih rukama u loptice i zatim uvaljajte u umućeno belance pa u badem iseckan na listiće. Loptice ređajte po plehu.

Pecite ih u rerni oko 15 minuta, dok se listići badema ne zarumene.

Možete na kraju ove kolačiće da pospete i šećerom u prahu.

Continue Reading

Pire od kestena ( i kako da dobro ispečete kesten)

Pire od kestena sa šlagom

Celu jesen sanjam o kestenu, kako ću da ga pečem na grilu, i biće fino topao i ukusan, i moći ću lepo da ga oljuštim, biće baš kao nekada pečeno kestenje kupljeno kod uličnih prodavaca. I doživela sam to pre neki dan! Pojavilo se divno italijansko kestenje u obližnjem supermarketu, i nisam štedela novca. Posle sam od preostalog kestenja pravila omiljeni mi pire od kestena sa šlagom. I šta da vam kažem, beskrajno sam uživala!

Ne znam da li vam je dostupno kestenje koje je već skuvano i očišćeno, ako nije, neće vam biti teško da ga sami pripremite. Plus, veoma je zabavno peći ga, zamislite ovu zimsku idilu – sneg napadao, a vi na roštilju pečete kestenje, i pijuckate kuvanu rakiju.

Možete kestenje da pečete i u rerni, pa i da ga skuvate, ipak, ono ispečeno na grilu ima poseban šmek. Važno je i da se kestenje lako čisti, što ume da zavisi i od vrste, ali postoji dobar trik za to. Takođe, gledajte da nabavite kvalitetno kestenje, obično ako lepo izgleda, znači da je zdravo.

Kesten od pirea se vrlo lako pravi – kuvajte ga kratko u mleku ili vodi, i posle ga izblendajte. Možete da mu dodate vanilu, rum, čokoladu, ili puter, ako želite dodatnu aromu. Kesten od pirea možete samog da jedete, ali je najlepši sa šlagom.

Kada sam jela pire od kestena sa šlagom, prisetila sam se tih naših starih poslastičarnica, gde su se služile tradicinalne poslastice kao što su kesten pire, pa žito sa šlagom, sutlijaš, minjoni, tulumbe, baklave, zajedno sa limunadom i bozom, i gde se enterijer nije mnogo promenio u poslednjih par decenije, kao da je zamrznut u vremenu. Toliko sam ih se uželela da sam pokušavala da ih pronađem preko interneta, da vidim da li i dalje rade i kako izgledaju. Ako znate da neke još uvek postoje, javite mi, da ih posetim kad sledeći put budem dolazila u Srbiju.


Kako dobro ispeći kestenje

Oštrim nožem zasecite svaki kesten u obliku X, i to obli deo. Pazite, jer možete lako da se isečete. Stavite kestenje u vodu da tu odleži sat vremena. Tako će se posle lakše ljuštiti.

Zagrejte gril na srednju jačinu, i poređajte kestenje po rešetki. Pecite kesten 10-15 minuta, dok ga stalno okrećete hvataljkama, da bi se ujednačeno ispekao. Dužina pečenja može da varira, zato je najbolje da ga probate pre nego što ga sklonite sa vatre.

Služite kesten pošto se malko prohladi, najbolje uz neko dobro pivo.


Pire od kestena


sastojci:

250g kestenja, ispečenog ili skuvanog i očišćenog

300-350ml mleka / mleka od badema / vode (ako volite ređi pire stavite više tečnosti)

2-4 kašike šećera

1 kašičica ekstrakta vanile

1 kašika putera, opciono

za šlag:

300 ml slatke pavlake

5 kašika šećera u prahu

priprema:

U šerpicu stavite mleko ili vodu, šećer, kao i grubo rukama izmrvljeno ispečeno, ili skuvano, kestenje. Sve kuvajte na blagoj temperaturi, oko 20 minuta, dok se kesten ne opusti. Na kraju, dodajte ektrakt od vanile, ili rum. Sad sve to izblendajte ručnim blenderom dok ne dobijete fini pire. Imajte na umu da će da se pire zgusne tokom hlađenja. Ako vam je pire suviše gust, dodajte mu malo vrele vode ili mleka. Umešajte u to jednu kašiku putera, uvek je sve lepše sa njima.

Još dok je topao stavite pire od kestena u činijice u kojima ćete ih služiti.

Mikserom umutite slatku pavlaku sa šećerom dok ne dobijete šlag. Stavite ga u dresir vrećicu pa ga istisnite preko pirea od kestena.

Uživajte!


Continue Reading

Bezglutenski kolač od kestena

Nema reči kojima mogu da opišem koliko volim ukus kestena. Pogotovo u jesen. Ali, šta da radim kad je ovih dana toliko skup, online je $50 za kilo(!), a i nema ga još uvek u prodavnicama. Srećom imala sam u šteku skuvane i očišćeno kestenje pa sam uspela zahvaljujući ovom kolaču da uživam u njemu. Kolač je prva liga! Drugačiji je, i ono što je najvažnije njegov ukus toliko podseća na pire od kestena. Što i ne čudi jer se sprema od istog. Ne brinite, pire od kestena se vrlo lako sprema.

Kolač je bezglutenski jer se pravi sa brašnom od badema, iako ćete verovatno imati utisak da je spremljen od pšeničnog bašna. Vrlo je sočan i rastresit. Pošto kolač ima ukus pire krompira, nije loše da ga služite uz šlag.

Ako volite kesten pogledajte i ove recepte na mom blogu:

Balkanski festival kestena

Događaj o kojem sam htela da vam pišem je Balkanski festival kestena u Merilendu. Da, i tako nešto postoji. Nismo se baš najeli kestenja, a i nije bio najbolje ispečen. Otuda nam je sinula ideja da ga pečemo kod kuće, na roštilju. Ali, moram priznati festival je bio veoma interesantno iskustvo. Konačno sam imala priliku da čujem legendarni američki duvački bend Zlatne uste, koji svira našu muziku i mislim da je učestvovao više puta na festivalu Dragačevska truba.

Festival se održava već nekoliko godina, i tu je zapravo akcenat na balkanskoj muzici, ne na kestenju. Održava se na nečijoj farmi, koja je vidale bolje dane u prošlosti, ali ima šarma jer je poseduju hipici. Imam ideju kako je sve počelo – farmeri-hipici, koji su nekada putovali po Balkanu, su dobili jednog dana ideju, zajedno sa hipicima sa kojima se druže, da naprave jedan egzotičan festival, i time još jednom potvrde svoju autentičnost.

Provalila sam ih kada sam videla kako jedna te ista ekipa vremešnih hipika zna da igra sva moguća balkanska kola. To se događalo u zadnjem delu dvorišta, gde su ispod trema kuće, pevali i svirali razni izvođači, i to različitu balkansku muziku: rumunsku, bugarsku, srpsku, itd. Neko vreme sam bila zbunjena, ali sam ukapirala da se sigurno ekipa redovno sastaje i uvežbava korake.

A dan je bio predivan, kao stvoren da se provede na farmi. Na ulazu u farmu nas dočekuje predivan drvored četinara, a onda poveći parkig na livadi. Kao što rekoh, iza kuće je centar događanja. Tu su i prodavci hrane i raznih đinđuva, a i na nekom skromnom roštilju se peče kestenje. Ove godine nije bila tako velika posećenost, isti dan je srpska crkva pravila festival, pa je dosta Srba izostalo. Svejedno, bilo je tu srpske hrane, pljeskavica i ćevapa. Najjači utisak je ostavila neka crnkinja kada me je pitala šta hoću uz ćevape, crveni ili beli sos. Rekoh, crveni, a ona će, znači hoćeš adžar! I sad uvek kad pomislim na ajvar, nešto na dnu mozga vrišti – adžar!

Naravno da sam sve vreme čekala na srpsko kolo, da bih igrala u njemu, ali sam se načekala jer je bend Zlatne uste svirao poslednji, kao najveća atrakcija. Ah, ništa lepše kad se čovek zadiše od igranja kola, i dok se tako vrti se u krug, pozitivna energija izbija sa svih strana i osmeh ne silazi sa lica. Tačno, to je rešenje za ljude koji su u nekakvom sukobu i hoće jedni drugima “oči da iskopaju”, treba da se uhvate za ruke i da igraju kolo uz muziku koja uzbuđuje i nosi. Odmah će da se zakopaju ratne sekire. Eto, nije ni čudo što su se ovdašnji hipici pronašli u igranju kola.

Imali bih još štošta da dodam o hipicima, ali neću da širim priču. Samo da kažem da ih ima raznih, mladih i vremešnih, seoskih i urbanih, uz vlast, protiv vlasti, za vakcine, protiv vakcina, itd. U Americi ih često pogrdno nazivaju hippy-trippy. U komšiluku imamo neku hipi gospođu koja štrika kroše, i ne može da se kontroliše već time uvija sabraćajne znake i druge predmete na ulici. Dok smo igrali tako kolo, u nekom trenutku skoči neki muškarac, potrča do centra kola i tu pokupi nešto rukom. To je bio pauk, koji je spašen, a mogao je da strada pod nogama učesnika kola. Čovek sav ponosan, spasio je jedan život. Zatim, moja ćerka je kupila neki privezak na festivalu, u njemu zamrznuta pčela i neki plavi sitni cvetići. Kaže prodavačica, i kreator pomenutog privezka, samo da znate ja nisam ubila pčelu već sam je takvu našla, i ja sam to cveće lično uzgajala, iz semena!


Bezglutenski kolač od kestena


sastojci

za pire od kestena:

200ml mleka

150g ispečeno, ili skuvano, i očišćeno kestenje

50g šećera

Ili, koristite kupovni pire od kestena, oko 200g.

115g putera, omekšalog na sobnoj temperaturi

150g šećera

prstohvat soli

6 jaja, na sobnoj temperaturi, žumanca odvojena od belanaca

1 kašičica ekstrakta vanile

200 g brašna od badema (možete i sami da ga spremite)

1/2 kašičice praška za pecivo

Za posipanje: šećer u prahu

Za služenje: šlag

priprema:

Najpre napravite pire od kestena. Ako morate da ga kuvate pogledajte ovde kako to da učinite.

Iseckajte kesten i stavite ga u šerpicu zajedno sa mlekom i šećerom. Kuvajte sve na umerenoj vatri, poklopljeno, oko 20 minuta. Zatim ručim mikserom sve dobro izblendajte dok ne dobijete ujednačen pire. Ostavite ga sa strane da se prohladi.

Zagrejte rernu na 175C (350F). Obložite papirom za pečenje okrugli pleh prečnika 23cm.

Mikserom mešajte omekašo puter sa šećerom dok ne dobijete kremastu i ujednačenu smesu. Dodajte so, žumanca, pire od kestena i kestrat vanile. Kad ste dobili ujednačenu smesu dodajte brašno od badema koje ste pomešali sa praškom za pecivo.

U drugoj posudi mikserom umutite belanca u čvrst sneg i postepeno ga dodavajte prethodnoj smesi dok sve mešate spatulom.

Na kraju, stavite smesu u pripremljeni pleh i pecite kolač 50 minuta.

Kad je kolač ispečen, posle 5 minuta izvadite ga iz pleha i sačekajte da se prohladi.

Služite ga posutim šećerom u prahu uz šlag i kafu.


Continue Reading

Kolačići sa lavandom i limunom (O novom klubu knjige)

Mnogo volim ove puterste i prhke kolačiće, pogotovo kada se kombinuju sa interesantnim sastojcima i začinima. Recimo ove kolačiće od limuna i maka, pa kolačiće sa limetom i bosiljkom, ili ove sa grejpfrutom, i sad su na red došli kolačići sa lavandom i limunom. Veoma se slično prave kao ovi sendvič keksi sa lavandom, ali ipak drugačije izgledaju. Nisam izdržala da im ne dodam belu čokoladu, i to obojenu u ljubičasto, da podsećaju na lavandu, ali vi to ne morate, i bez nje kolačići su neodoljivi.

Meni se veoma sviđa miris lavande, svugde je imam po kući, ali u kolačima morate da budete pažljivi sa njenom količinom, ako preterate, neće biti dobro. Dodala sam joj malo limunove korice, pa i vanilu, tako da kad zagrizete kolačiće, počnu da vam se smenjuju ukusi, i veoma prijaju jer ne zna se koji je lepši.

Imala sam skoro neko damsko okupljanje pa sam ih u tu svrhu pravila, i još svašta nešto:

O novom klubu knjige

Oduvek sam želela da budem član kluba knjige, još od kada sam čula da tako nešto postoji. Želja mi se ostvarila kada sam došla u Ameriku, jer je to ovde vrlo česta praksa. Član sam kluba knjige više od 13 godina. Prva polovina rada našeg kluba je lepo funkcionisala, i sad funkcioniše, ali izbor knjiga poslednjih godina je baš loš. Uopšte današnja popularna literatura je u dubokom kanalu, jedino mi nije jasno kako se i ukus članova kluba toliko promenio na gore. Istina, broj i članovi kluba su se manjali tokom godina, ali nas nekoliko su tu od samog početka.

Ja jesam generalno tolerantna osoba, ali loš ukus teško podnosim. Opet kad otkrijem nekog sjajnog autora, ili knjigu, mome oduševljenju nema kraja, ja jednostavno moram da to podelim sa drugima, i to se dešavalo na početku rada kluba. Da, razmišljala sam da odem iz kluba, i iskreno ne znam zašto to nisam učinila, možda zato što i dalje volim da budem član kluba knjige, što sam rob rutine, i što cenim privrženost klubu ostalih članova, većina ljudi vidi u tome obavezu i vrlo brzo odustane. Probala sam razne šeme da nekako popravim prosek kluba, učlanjivala ljude kojima sam jasno predočila da želim bolji izbor knjiga, ali bez rezultata.

Opet, čim vidim da je bezveze knjiga, koje skoro uvek nabavljam i slušam preko aplikacije Audible, ja otkažem knjigu pa ne moram da je plaćam, to mi je velika uteha. Ranije bih čitala knjigu do kraja, čisto da vidim do kakvog besmisla može da ode, ali sad više ne gubim vreme.

A i idemo svakog meseca u neki novi restoran, gde imamo sastanke kluba knjige, što može da bude prijatno iskustvo. I ostale članice kluba tolerišu moju bezrezervnu kritiku knjiga, možda zato što sam strankinja.

Ne mislim da svaka knjiga treba da ima umetnički kvalitet, može da bude i zabavna, ali moram da ima neki kvalitet. Današnja popularna literatura je toliko loša da za koju godinu se niko neće sećati tih knjiga, iako imaju neverovatne rejtinge i bezbroj prikaza na Amazonu i Goodreads. Literarne nagrade takođe više ništa ne znače. Čitam trenutno priče od Hemingveja, i ne mogu da se načudim da se ukus američke populacije toliko promenio. Danas njegove knjige niko ne bi objavio. I ranije su se pisale loše knjige, ali ne kao danas, ipak one kvalitetne su nadživele sve. Za vreme korone sam čitala hard core klasike, recimo Don Kihota, i potpuno sam bila zatečena kvalitetom pisanja, humorom, humanošću, relevantnošću, iako je taj roman star pola milenijuma.

Čini mi se da se knjige danas objavljuju isključivo za klubove knjiga – vrlo banalne i sentimentalne priče, vrlo predvidljive, sa nekim političkim temama koje su trenutno in. Tu su jednodimenzionalni karakteri koji izgledaju skoro kao karikature. Svi ti romani su toliko isti da imam osećaj da poslednjih šest godina čitam jednu te istu knjigu. I na kraju, iz nekog razloga često se romani pišu iz uglova različitih protagonista, ali daleko je to od romana Aleksandrijski kvartet Lorensa Darela. I da pisane su isključivo da se dopadnu ženama, jer su one najčešći konzumenti belestristike. Zato se većinom objavljuju ženski autori, jer oni kao najbolje razumeju žene, opet moji najomljeniji pisci su većinom muškarci, i uopšte ne znam zašto ima bilo kakve veze kakvog je pola autor. Ne, roman ne mora da ima baš ništa zajedničko sa mojim životnim iskustvom da bih uživala u njemu, što je u potpunosti suprotno današnjem doživljaju literature. U tome je čar umetnosti što može da nas izmesti, ne moramo stalno da budemo zaglavljeni u sopstvenim mislima i iskustvu, i što ume da nas iznenadi, jer proizvodi emocije koje nikad nismo iskusili, pošto smo se toliko uživeli u likove iz romana. Taj beg od sebe može da bude vrlo terapeutski, uzgred dobra literatura zaista pomaže da se razume ljudska priroda i da se predvidi ponašanje drugih.

Poslednja knjiga koju smo čitali u klubu knjige je – Tomorrow, Tomorrow, Tomorrow. Ta knjiga je trenutno hit, nisam stigla još ni do trećine knjige kad sam prestala da je čitam. Da je nisam slušala, i da sam imala fizičku knjigu u rukama, samo bih je zafrljačila. To je tipična današnja popularna luteratura. I ono što najviše uznemirava je to što ogroman broj ljudi voli takve knjige.

Ono što važi za hranu to važi i za književnost. Dobar ukus može da se razvije samo konzumacijom kvalitetne hrane tj. čitanjem klasika. Ako mene pitate, bolje ne čitati ništa, nego nekvalitetnu literaturu. Nećete sigurno od toga postati pametniji, i niti će vam to obogatiti život. Bolje da se umesto toga bavite nekim korisnim hobijem.

Ako vas do sada nisam obeshrabrila i želeli bi da budete član novog online kluba knjige, kojeg vodim sa Aleksandrom, zemljakinjom iz Vašingtona, onda mi se javite. U novom klubu knjige:

  • gledaćemo da odaberemo kvalitetne knjiga za čitanje, i trudićemo se da to budu puno knjiga domaćih autora, to je dobar način da se one popularišu. Vrlo je važno da knjiga može da se lako nabavi i da je prevedena na engleski.
  • sastanci kluba knjige će biti online što nam daje mogućnost da klub postane internacionalan, iako ćemo za sada da se fokusiramo na Severnu Ameriku
  • sastanak je jednom u dva meseca, to je sasvim dovoljno vremena da se knjiga pronađe i pročita.
  • svako ko se pojavi na tri sastanka postaje punopravan član kluba, što podrazumeva da učestvuje u izboru knjiga.
  • članovi kluba će moći da izglasaju sledeću knjigu za čitanje od više ponuđenih naslova.
  • sva komunikacija će se obavljati preko Facebook grupe kluba knjige.
  • online sastanak će ići preko Zoom-a ili FB messengera, najbolje vikendom.
  • sledeća knjiga za čitanje, za avgust mesec, je Baba Jaga je snijela jaje (Baba Yaga Laid an Egg) Dubravke Ugrešić.
  • ako ste zainteresovani, pošaljite mi poruku preko mog FB, IG ili u komentaru. Tu ćete dobiti i ostale detalje.

Aleksandra i ja smo već imale prvi sastanak kluba knjige, izabrana knjige je bila – Gvozdena zavesa (Iron Curtain) Vesne Goldsvorti. Meni se dopao roman, i preporučujem vam da ga pročitate.

Inače mnogo volim da pratim YouTube kanale vezane za knjige i pisce, u moru njih tek par zaista volim da poslušam, i tu često dobijem ideju šta da čitam. Ovi su mi omiljeni:

Better Than Food – baš gotivim ovog lika, odlično radi svoj posao, često mi da ideju šta da čitam od savremenih autora.

Fiction Beast – ovaj kanal je fokusiran na klasike, i nisu samo prikazi knjiga teme, već je mnogo kompleksniji. I produkcijski je odlično napravjen.

Art of Darkness – ovaj opskurni kanal se bavi životima pisaca, i uopšte umetnika. Posle slušanja ove epozode o Hemingveju, poželela sam da ponovo pročitam sve njegove knjiga, ali ovog puta na engleskom.


Kolačići sa lavandom i limunom


sastojci:

280g brašna

Prstohvat soli

170g šećera u prahu

istrugana korica jednog manjeg limuna

225g putera, na sobnoj temperaturi

1 žumance

1 kašičica vanilinog ekstrakta

1 kašičica sušenih lavandinih pupoljaka, istucanih u avanu

Za ganaš sa belom čokoladom:

1-2 kašika slatke pavlake

1/2 kašičice sušenih lavandinih pupoljaka

60g bele čokolade, izlomljene

ljubičasta boja za kolače

Kalup u obliku kruga ili cveta prečnika oko 5 cm

Veliki plitki pleh

Priprema:

Prosejte brašno i dodajte mu soli. U drugoj posudi mikserom mešajte šećer, izrendanu koricu limuna, lavandu i omekšao puter na srednjoj brzini. Posle par minuta mešanja, kada dobijete kremastu smesu, dodajte jedno žumance i vanilin ekstrakt. Nastavite sa mešanje a zatim postepeno dodavajte brašno dok ne dobijete gustu smesu. Na kraju umešajte samlevene lavandine pupoljke. Podelite testo na dva dela, oblikujte ih u diskove, pokrijte plastičnom folijom i stavite u frižider da odstoje 1 sat, da se stvrdnu.

Zagrejte rernu na 175C (350F).

Pospite radnu površinu sa malo brašna, izvadite jedan disk testa i razvucite ga oklagijom na debljinu od 3-4 mm, zatim kalupima izvlačite okrugle oblike i ređajte ih na pleh za kolače koji je pokriven papirom za pečenje. Stavite pleh sa testom u zamrzivač na 5 minuta (tako će kolačići da sačuvaju oblik), pa ga prebacite u rernu i pecite oko 10 minuta, pre nego što ivice na kolačićima ne počnu da dobijaju svetlo braon boju. Kad su kolačići gotovi ostavite ih par minuta u plehu a zatim ih prenesite na rešetku za hlađenje. To isto ponovite sa novom turom kolačića.

Napravite ganaš tako što ćete zagrejati do ključanja kašiku dve slatke pavlake i njoj dodati izmrvljenu belu čokoladu. Mešajte ganaš dok se čokolada ne istopi dodajući malo ljubičaste boje za hranu. Stavite ganaš u dresir kesicu i istiskujte ga na kolačiće. Kad se ganaš stvrdne služite kolačiće.

Napomena: Jačina arome lavandinih pupoljaka varira, odredite je prema intenzitetu mirisa. Nemojte da preterujete sa njenom količinom.


Continue Reading

Nešto drugačiji kolač sa jagodama

Vrlo interesantan kolač sa sastojcima koji se često ne koriste za pripremu poslastica. Počevši od jagoda – vrlo retko pečem kolače zajedno sa jagodama, osim kad spremam američku pitu, i to u kombinaciji sa rabarbarom. Uglavnom ih koristim sveže u kolačima, bilo da pravim tart sa jagodama, ili popularni trajfl. Jednostavno mnogo su ukusnije i lepše sveže. Ipak, kad se tanko iseku, pa se poređaju po kolaču, kao u ovom slučaju, izgledaju neodoljivo.

Tu je i džem od jagoda koji takođe utiče na lep ukus kolača. Zatim, brašno od kukuruza daje lepu teksturu, već sam ranije pravila kolač sa palentom pa znam da može da se koristi za slatke stvari. I na kraju, upotreba maslinovog ulja – svakako da možete da koristite obično ulje, ali maslinovo je zdravije i jedva da se oseća, uopšte ne kvari ukus, čak naprotiv.

Iz nekog razloga ovaj kolač je posebno ukusan kad je malo topao, tako da je poželjno da ga takvog služite.

Recept je preuzet i malo izmenjen iz nekog starog broja časopisa Bon Appetit (Strawberry Snacking Cake).

Jagode

Kolač sa jagodama


sastojci:

150g svežih jagoda, iseckanih na tanke komade

180g pšeničnog brašna

60g kukuruznog brašna

1 1/2 kašičice praška za pecivo

1/2 kašičice sode bikarbone

1/4 kašičice soli

4 jaja, na sobnoj temperaturi

150-200g šećera

Izrendana kora 1 limuna

3 kašike limunovog soka

1 1/2 kašika ekstrakta vanile

4 pune kašike kisele pavlake

150ml blagog maslinovog ulja, ekstra devičanskog (ili običnog ulja)

4 pune kašike džema od jagoda, na sobnoj temperaturi

1 kašika šećera za posip

priprema:

Pripremite pravougaoni pleh dimenzija 32 x 23cm.

Obložite ga papirom za pečenje.

Iseckajte jagode na tanke komade, kao na gornjoj slici. Ako nisu dovoljno slatke pospite ih sa malo šećera.

Zagrejte rernu na 175C (350F).

U jednoj posudi pomešajte pšenično i kukuruzno brašno, prašak za pecivo, soda bikarbonu i so.

U drugo, većoj posudi, umutite jaja sa šećerom, zatim dodajte ekstrakt vanile, sok i izrendanu koricu limuna, kiselu pavlaku i maslinovo ulje.

Tome dodajte smesu sa brašnom i sve dobro pomešajte. Smesu stavite u pripremljeni pleh.

Preko smese rasporedite džem i onda čačkalicom napravite spirale po testu.

Na kraju rasporedite iseckane jagode po testu. Pospite sve sa malo šećera

Pecite kolač oko 45 minuta, dok se ivice ne zarumene.

Sližite kolač dok je još topao, takav je najukusniji.


Continue Reading

Kolač od bademovog brašna sa tahinijem

Ovaj kolač, koji mi je obeležio rano proleće, je za mene bio veoma prijatno otkrovenje. Pravila sam ga dva puta, prvi put nije imao dobru teksturu, bio je mrvičast, pa sam morala da smislim kako da ga unapredim. Nećkala sam se čak da mu dodam i kruške, ali sam rešila da mu ipak ništa ne fali, jer je jednostavno savršen.

Tahini sam ranije koristila samo u slanim jelima, kao što su humus, baba ganuš, ili za spremanje dipova, ali skoro sam ga probala u nekom vrlo fensi kolaču, i baš sam se oduševila. Tako sam dobila ideju da spremim ovaj kolač. Tahini je ništa drugo do pasta/krem koji se dobija mlevenje belog susama. Ako ne možete da nabavite tahini, onda probajte da ga sami napravite.

To što je gluten free, sa brašnom od badema, je zbog toga što sam morala da budem na nekoj dijeti, ali na kraju se odlično pokazalo. Kolač je vrlo sočan, i tamni susam veoma podseća i ukusom i izgledom na mak. Ukus mu je takođe vrlo interesantan.

Ovu tamnu spiralu unutar kolača ćete lako postići, već sam nešto vrlo slično radila sa ovim mramornim kolačem od borovnica i limuna.


Kolač od bademovog brašna sa tahinijem

sastojci:

3 jajeta, na sobnoj temperaturi

100g šećera

100ml ulja

3 pune kašike grčkog jogurta ili kisele pavlake

120g tahinija

1 kašika ekstrakta vanile


220g brašna od badema, ovde pogledajte kako sami da ga napravite

1/2 kašičice soli

2 kašičice praška za pecivo


2 1/2 kašike crnog susama, samlevenog ili istucanog u avanu

par kapljica farbe za hranu, plava i crvena


priprema:

Zagrejte rernu na 175C (350F).

Obložite dublji pravougaoni pleh papirom za pečenje.

Najpre sameljite crni susam u avanu ili u multipraktiku.

Zatim u jednoj posudi pomešajte brašno od badema, so i prašak za pecivo. U drugoj većoj posudi mikserom mutite jaja i postepeno im dodavajte šećer. Mutite sve dok ne dobijete 2-3 puta naraslu smesu. Tome dodajte ekstrakt vanile, ulje, tahini, pa kiselu pavlaku/ grčki jogurt, i smesu sa brašnom od badema. Sve mešajte spatulom a ne mikserom. Na kraju izdvojite četvrtinu smese i nju pomešajte sa mlevenim crnim susamom.

Obe smese rasporediti po plehu na sledeći način – 3-4 kašike bele smese stavite na dno pleha, pa preko toka stavite 1-2 kašike tamne smese, i tim redom dok sve ne potrošite. Uzmite štapić i njime prođite kroz testo praveći kružne pokrete. Pecite kolač oko 45 minuta.


Pošto se kolač ispekao, ohladite ga, isecite na kriške i služite.


Kolonijalni Vilijamsburg u rano proleće

Već sam vam pričala o ovom čudesnom mestu koje je nakada bio ubičajan gradić naseljen ljudima, ali sada je to samo rekonstrusana varošica, u kome ljudi ne žive, više je kao neka scenografija. Inače i dalje ima u njemu mnogo ljudi koji ga obilaze kao turisti, kao i onih koji ga održavaju. Sve te bašte, vrtovi, kuće i životinje nemaju prave vlasnike već daju ljudima iluziju da se šetkaju Vilijamsburgom koji je zamrznut u 18. veku. Ovaj gradić sam posetila tri puta, u leto, jesen i ovoga puta u rano proleće. I bilo je fantastično iskustvo, uživala sam dok sam se provlačila kroz dvorišta i vrtove i fotografisala bajkovite prizore. Pogledajte i sami tu lepotu.

Continue Reading

Mramorni kolač sa borovnicama i limunom

Nemojte da vas zavara izgled ovog kolača, u pitanju je vrlo jednostavna poslastica. To je jedan od onih kolača koji veoma prijaju uz kafu ili čaj, često ćete ih naći u kafeima, ali ovog puta sa ljubičastim šarama, i neodoljivim ukusom limuna. Mramorni kolač, tako ga zovu. Uvek je zanimljivo videti kakve će šare ispasti pošto se kolač ispeče.

Inače, imala sam dosta dehidriranih borovnica pa sam htela da ih iskoristim, one se obično koriste za dobijanje prirodne ljubičaste boje i ukusa borovnica. To nije klasično suvo voće, zapamtite, kad se samelje bude kao prah. Ranije sam dehidrirano voće dosta koristila za pravljenje raznih kremova, makaronsa, posipa, itd. Ako volite da spremate kolače i torte, obavezno ga probajte, neke od ideja možete da pronađete na ovom blogu:

Inače borovnice i limun se fantastično slažu, i uvek se potrudim da idu zajedno kao u ovim receptima:

Ima još jedna stvar koju bih vam preporučila osim ovog kolača, a to je knjiga Klara i Sunce (Klara and the Sun) britanskog pisca Kazua Išigura. Vrlo retko se desi da me savremena literatura oduševi, ali pošto sam veliki ljubitelj ovog pisca, ne mogu da kažem da je to bilo neočekivano. Roman se bavi vrlo aktuelnom temom koja dosta uznemirava ljude, mada mislim da se generalno preteruju sa strahom da će roboti i veštačka inteligencija zameniti ljudska bića. Velika promena se već desila sa pojavom interneta i pametnih telefona, ChatGPT i slični servisi su više kao neko pomagalo da dobijemo “sažvakanu” informaciju na jednostavan i brz način. Ipak, mislim da nije daleko dan kada ćemo imati robote kao prijatelje i emotivnu podršku, zbog sve veće usamljenosti i poslednjih godina vrlo primetnog nedostatka tolerancije prema drugima.

Klara je ipak specijalan robot, skoro kao čovek, njena požrtvovanost i ljubav prema svojoj vlasnici je veoma dirljiva. Iako je robot, ne možeto da ne saosećate sa njom i da volite Klarinu naivnost i neiskvarenost. Roman ima puno zanimljivih tema kojima ćete se često vraćati. Ja bih izdvojila – nesebičnost i požrtvovanost. Možda je danas teško zamisliti da ima ljudi kojima je to smisao života, zato što smo svakodnevno bombardovani samoživim i narcisoidnim ponašanjem, ali zaista postoje ljudi kojima je smisao života da se žrtvuju za ljude koje vole, i ne traže ništa zauzvrat, to ih čini srećnim. Ko je čitao prethodna dela ovog pisca kao što su fantastični romani Ne daj mi nikad da odem (Never Let Me Go) i Ostaci dana (The Remains of the Day), zna da su motivi nesebičnost i lojalnost veoma česti u njegovim delima.

Stil pisanja je veoma jednostavan, ali vrlo napet, stalno iščekujete da će nešto vrlo važno da se desi. Kazuo ume da pravi atmosferu svojim pisanjem, skoro da se osećate kao učesnik njegovih romana. Čak i kad završite sa čitanjem njegovih knjiga, one još dugo ostaju u vama.


Mramorni kolač sa borovnicama i limunom



sastojci:

5 jajeta, na sobnoj temperaturi

150-180g šećera

100ml ulja

200g grčkog jogurta ili kisele pavlake

1 kašika izrendane kore limuna

1 kašika ekstrakta vanile


300g brašna

1/2 kašičice soli

1 1/2 kašičice praška za pecivo


30g dehidriranih borvnica

par kapljica farbe za hranu, plava i crvena


priprema:

Zagrejte rernu na 175C (350F).

Obložite dublji pravougaoni pleh, dimenzija 23 x 11 x 6 cm, papirom za pečenje.

Najpre sameljite dehidrirane borovnice.

Zatim u jednoj posudi pomešajte brašno, so i prašak za pecivo. U drugoj većoj posudi mikserom mutite jaja i postepeno im dodavajte šećer. Mutite sve dok ne dobijete 2-3 puta naraslu smesu. Tome dodajte 1 kašiku izrendane korice limuna, ekstrakt vanile, ulje, pola smese sa brašnom, pa kiselu pavlaku/ grčki jogurt, i preostalu smesu sa brašnom. Sve mešajte spatulom a ne mikserom. Na kraju podelite smesu u dve činije. U jednu činiju stavite samlevene dehidrirane borovnice i pomešajte sa testom. Možete dodati i hranu za boje, par kapljica plave i crvene, ako želite primetnu ljubičastu boju.

Obe smese rasporediti po plehu na sledeći način – 2-3 kašike bele smese stavite na dno pleha, u sredini, pa preko toka stavite 2-3 kašike ljubičaste smese, i tim redom dok sve ne potrošite. Postepeno će smesa ispuniti ceo pleh, na kraju par puta udarite pleh o radnu površinu da bi se sve ravnomerno rasporedilo. Pecite kolač oko 50 minuta.


Pošto se kolač ispekao, ohladite ga, isecite na kriške i služite.
Continue Reading

Vanilice – usavršena verzija

Dugo su mi vanilice bile neomiljeni kolač, uvek su ostajale poslednje, nepojedene, u gomili prazničnih sitnih kolača. Pamtila sam ih kao suv kolač neprivlačnog izgleda. Ko zna kada sam ih poslednji put jela sve do jednog dana kada sam odlučila da ih napravim. I tada sam shvatila da sam se mnogo ogrešila o vanilice – kako su divno ukusne, tope se u ustima, posebno su lepe kad se služe uz kafu. Čak i posle dosta vremena mogu da se jedu, poslednje koje sam jela su bile tri nedelje stare, i opet su bile super. Tako su fino prhke, pa kad osetite ukus vanile, korice limuna i na kraju ukus džema od kajsije, rastopite se od lepote. Pre neki dan sam poslužila komšinicu vanilicama, Amerikanku, ona je moj “pokusni kunić”, i pitala je kako joj se dopadaju. Rekla je da joj se veoma sviđaju, podsećaju je na evropske kolače. To su ti da znaš, Loren, najpoznatiji srpski kolačići!

Vanilice su srpska verzija lincer kolača?

Brzo sam shvatila iščitavajući recepte za vanilice da se radi o shortbread kolačiću, koji se pravi od brašna, šećera i putera, i da dosta podseća na lincer kolačiće, poreklom iz Austrije. To su takođe sendvič kolačići, filovani džemom, ali sa rupicom u središnjem delu u vidu kruga, zvezde ili cveta, i ne valjaju se u šećer u prahu već posipaju. Takođe, lincer kolačići su tanji ali i veći od vanilica, i dodaju im se mleveni bademi. Sasvim je moguće da smo preuzeli lincer kolačiće, kao i mnoge druge stvari, iz austrijske kuhinje, ali smo im dodali sastojke tipične za naše podneblje, a to su mleveni orasi i svinjska mast, i zato mogu da se smatraju autentičnim srpskim kolačima.

Recept za linkcer kolače pogledajte ovde.

Vanilice kao vanila

Pošto se ovi kolačići zovu vanilice, upotreba vanile je veoma važna. Kod nas se najčešće koristi vanilin šećer, pomešan sa šećerom u prahu. Možda je to bilo dovoljno dobro nekada, kada je prava vanila bila skupa i nedostupna, ali danas gledajte da koristite šipku vanile ili kvalitetan ekstrakt vanile, jer to vanilice zaslužuju. Vanilin šećer je zapravo “hemija”, nema u sebi ništa od vanile, i iskreno ima neki čudan hemijski ukus. Ovde možete više saznati o vanili, kako se dobija i koristi. Pravi vanilin šećer možete sami da napravite tako što ćete čuvati šipku vanile (ja za to koristim očišćenu mahunu od semenki) u šećeru u prahu, u tegli koja je dobro zatvorena, minimum dve nedelje.

Takođe, vanilu možete da dodate direktno u testo, kao što ja to činim, koristeći zrna vanile koje ste izvadili iz jedne mahune, ili ekstrakt vanile.

Kad smo kod začina, nemojte da izostavite izrendanu koricu limuna, to daje kolaču izuzetno prijatan ukus i miris.

Mast, margarin ili puter

Vanilice se tradicionalno prave sa svinjskom mašću, nikad to nisam probala jer sam čula da je teško navići se na taj ukus, ali vi ako možete da nabavite čistu i kvalitetnu mast slobodno je koristite. Naravno da koristim obožavani puter, jer sa njim je sve mnogo ukusnije. Zaboravite na margarin, koji nije ni zdrav, a ni ukusan.

Mleveni orasi

Možete testu da se dodajete i mlevene lešnike i bademe umesto oraha, ako volite da ekspermentišete, ali samo da znate da su orasi dosta masniji i da to utiče na teksturu. Sad mi pada na pamet da sledeći put probam tostirane orahe, da vidim da li će to da napravi razliku. A možda da stavim pekane umesto orasa, koji su još masniji.

Džem od kajsija je najbolji

To je još jedan od lokalnih sastojaka koji ne bi trebalo da zaobilazite. Svašta bih lepo mogla da kažem o džemu od kajsija, kad su u pitanju torte i kolači jednostavno to je savršen džem. E sad, ima jedan detalj o kom treba da povedete računa – često vanilice izgledaju umrljano zbog previše džema koji izlazi iz sendviča. Da bih to izbegla ja pravim nešto šire vanilice, da bi dobila veći prostor za mazanje džema, i stavljam tanji sloj džema, tek da malo proviri kad prilepim vanilice. Tako neće delovi da klizaju i da se razdvajaju, što je veoma važno.

Takođe, izbegavajte da mažete komade voća u džemu.

Debele ili tanke vanilice

To nas dovodi do još jednog važnog detalja – debljine vanilica. Moram da priznam da male debele vanilice izgledaju veoma privlačno, često padnem u iskušenje da im čak dodam prašak za pecivo, ali zbog površine na koju se maže džem, i zbog toga što ne volim kada su suve, ja ih pravim tanje i šire. Prečnik kalupa kojima isecam vanilice je 4 cm. Debljina testa kada ga razvučem je oko 5 mm, tako da debljina vanilica bude od 1 do 1.5 cm.

Gledajte da vam testo bude ujednačene debljine, jer u protivnom se neće ravnomerno peći. Vanilice treba da budu svetle boje, tek malčice zlatne na dnu.

Šećer u prahu

To je problem koji ne znam kako da rešim. Naime, kolači ne budu tako privlačni kada se uvaljaju u šećer u prahu, jer posle nekog vremena masnoća iz kolača počinje da deluje na izgled šećera. Možda ih treba posipati šećerom pre konzumacije, ali to onda nisu prave vanilice.

Pečenje vanilica

Ima jedan trik kada su peku ovakvi shortbread kolači – pre nego što stavite testo da se peče ohladite ga u frižideru ili zamrzivaču. Zahvaljujući tome puter će se stvrdnuti i kada se testo bude peklo u rerni zadržaće oblik. Pecite kolače najbolje na temperaturi između 165-175C (330-350F), vanilice treba da ostanu svetle.

Vanilice dugo traju

Ogromna prednost vanilica je što mogu dugo da traju, čak su vremenom sve ukusnije. Čuvajte ih u zatvorenoj kuhinji.

Idealan praznični kolač

Ovo je idealni kolač za praznike tako da nije čudo da je jedan od najčešćih kolača na božićnoj i slavskoj trpezi. Najlepše izgledaju kada se nanižu kao na donjoj slici. Vanilice daju lep balans čokoladnim kolačima.

Vanilice zajedno sa londonskim štanglama i slatkim salamama.

Vanilice

Ovaj recept sam probala mnogo puta, i uvek su mi vanilice lepo ispadale. Ne koristim mast, ali puter je dostojna zamena. Prava vanila i korica limuna zaista prave veliku razliku. Veličina vanilica je takođe važna. Javite mi utiske.


sastojci:

445g brašna + rad sa testom

1/3 kašičice soli

200g mlevenih oraha

200g putera, na sobnoj temperaturi

200g šećera

izrendana korica celog limuna, najbolje organskog ili još bolje domaćeg

2 jajeta srednje veličine, na sobnoj temperaturi

1 kašika ekstrakta vanile ili 1 šipka vanile (koristite semenke sastrugane)

za fil:

pola teglice džema od kajsija

za posip:

150g šećera u prahu

priprema:

Najpre u jednoj posudi stavite prosejano brašno i u to umešajte so i mlevene orahe.

U drugoj posudi mikserom mešajte šećer, izrendanu koricu limuna i omekšao puter. Kad ste dobili ujednačenu kremastu smesu, posle oko 7 minuta mućenja, tome dodajte jaja, komad po komad, zatim dodajte ekstrakt vanile i smesu sa brašnom. Kad ste dobili ujednačenu smesu podelite je na dva dela, obložite plastičnom folijom i svaki deo oblikujte u tanji disk. Testo stavite u frižider na sat-dva da se stvrdne.

Zagrejte rernu na 165C (330F).

Izvadite jedan disk testa, pospite radnu površinu i testo brašnom, i razvlačite testo dok ne dobijete ujednačenu debljinu 4-5 mm. Ako je testo duže boravilo u frižideru ostavite ga kratko na sobnoj temperaturi da malo omekša. Isecajte testo kružnim kalupom za kolače prečnika 4 cm. Ako se testo lepi, obložite kalup brašnom. Stavljajte testo na veliki plitki pleh koji ste obložili papirom za pečenje. Pre odlaska u rernu ohladite testo, ja ga stavljam u zamrzivač na 5-7 minuta, time se čuva lep oblik. Pecite vanilice oko 10 minuta, vreme zavisi od vaše rerne, zato nije loše da budete pored nje i da proverite koliko vremena je potrebno da se kolači ispeku. Vanilice treba da ostanu svetle, tek na dnu mogu da se blago zarumene.

Pošto su kolači ispečeni, ostavite ih u plehu 3-4 minuta, pa ih stavite na rešetku da se ohlade.

Ponovite sve sa preostalim testom. Dok razvijate testo za novu turu pecite u rerni prethodnu, i tim redom.

Kad su ohlađene filujte vanilice džemom od kajsija. Stavite džem u središnji deo donjeg dela, pa ga pritisnite gornjim delom. Džem ne bi trebalo da curi, tek malo da proviri.

Na kraju uvaljajte vanilice u šećer u prahu i čuvajte ih u zatvorenoj kutiji.


Video kako se prave vanilice, koji može dosta da vam pomogne, pogledajte ovde.

Continue Reading

Italijanski kolačići od badema sa pomorandžom – Ricciarelli

Mnogo volim italijanske kolačiće koji se prave od bademovog brašna, tako su lagani i puni arome, spolja hrskavi, unutra chewy, što bi ovde rekli, baš kako treba da izgledaju praznični kolačići. Bademovo brašno se baš dosta koristi u italijanskoj kuhinji, često u kombinaciji sa limunom i pomorandžom. Inače, ovi kolačići su iz Sijene, već sam pisala o tom gradu ovde, i obično se prave za Božić. Sastojci su im skoro isti kao za makoronse. Ovalnog su oblika i puni napuklina.

Ako volite italijanske poslastice sa bademovim brašnom probajte i ove recepte:

Dok čitate recept, ili još bolje pravite ove kolače, kliknite na video gore, da bi uživali u divnoj muzici baroknog italijanskog kompozitora Tomasa Albinonija.

Moram da priznam da sam za pravljenje ovih kolačića bila inspirisana poznatim italijanskim romanom koji trenutno čitam, tj. slušam – The Betrothed / Promessi Sposi / Zaručnici, autora Alesandra Manconia. Ovaj roman, objavljen u prvoj polovini 19. veka, o nesrećnim ljubavnicima iz 17. veka, iz Lombardije, je obavezna lektira u italijanskim školama. Pošto sam digla ruke od savremene beletristike, okrenula sam se dosta starijim delima, i za sada mi prijaju. Ova knjiga dosta podseća na roman Don Kihot.


Italijanski kolačići od badema sa pomorandžom – Ricciarelli


sastojci:

3 belanaca, na sobnoj temperaturi

280g šećera u prahu

1/4 kašičice ekstrakta badema

1 kašičica ekstrakta vanile

Izrenedana kora cele pomorandže

300g bademovog brašna (ovde pogledajte kako da ga sami napravite), ako su krupnija belanca dodajte više brašna

1/2 kašičice soli

za posip:

80g šećera u prahu

priprema:

Umutite belanca mikserom dodavajući im postepeno šećer u prahu. Kad ste dobili čvrst sneg u to umešajte brašno od badema, i dodajte izrendanu koru pomorandže, ekstrat badema i vanile i so. Sve dobro promešajte i stavite smesu u frižider da se stvrdne preko noći.

Sutradan zagrejte rernu na 145C (300F). Pripremite pleh i obložite ga folijom.

Izvadite stegnutu smesu i oblikujte je u valjak a zatim ga uvaljajte u šećer u prahu. Secite komade testa i oblikuje ih kao na slici dole. Pospite ih šećerom u prahu. Pecite kolačiće 16-20 minuta. Na kraju ugasite rernu malo je otvorite i posle 15 minuta izvadite pleh sa kolačićima.

Čuvajte ih u dobro zatvorenoj posudi.

Kolačići odlično idu uz kafu ili čaj.

Continue Reading

Orasnice, čarobni kolači od samo tri sastojaka

kolač sa orasima

Orasnice su prva liga kolači. Razumela sam oduševljenje moje američke prijateljice koja mi je poslala sliku orasnica sa porukom, kako je ovo dobro, koji je ovo kolač? Domaći, gluten-free, moguće da sam subjektivna, ali naši kolači su stvarno special. Svideli su joj se i ostali kolači koje sam joj dala kao praznični pokon (vidi dole), ali orasnice su je definitivno najviše impresionirale.

Cookie box: orasnice, čokoladna salama, lincer kolači, božićni medenjaci, amareti.

I ako niste kojim slučajem probali ovaj kolač, bićete veoma iznenađeni kakav rezultat proizvode samo tri sastojaka: belanci, šećer i orasi. Mislim da ne postoji kolač u kome su orasi toliko dominantni i toliko ukusni.

Dugo su mi orasnice bile “ispod radara”, tek sam ih otkrila pre par godina, i bila oduševljena. Spolja su hrskave, unutra mekane, a tek ukus pečenih oraha. Pomalo podsećaju na makaronse, ali umesto fino samlevenih badema orasnice imaju orahe. Ipak, orasnice su mnogo ukusnije, upravo zbog oraha. Morala sam da ih stavim u moju kolekciju najlepših prazničnih kolača.

I sami znate koliko volim da spremam kolače kad je praznična sezona. Ove godine sam rešila da bez obzira na sve moram da izdvojim vreme da ih napravim u baš velikoj količini. Mislim da sam stekla dosta znanja i umešnosti u njihovom pravljenju i sada želim da što više ljudi uživa u njima. Moj plan je da ih ove godine prodajem na školskom božićnom bazaru, to inače činim svake godine, ali ovog puta će biti ceo štand izdvojen za moje kolače, jer su vremenom dobili posebnu reputaciju među nastavnicima, đacima i roditeljima. Biće tu još raznih božićnih žurki i slava na kojima će se služiti moji kolači. I ono što je najvažnije, ukoliko živite u Americi i pratite moj blog, posle gledanja slika i čitanja mojih recepata, moćićete konačno i da probate moje kolače.

Rešila sam da napravim dve kolekcije sitnih kolača koje će se prodavati tokom prazničnog perioda u MezeHub, on line prodavnici koja se nalazi nedaleko od Vašingtona. Ako ne možete da posetite radnju, MezeHub radi isporuke, a ako ste daleko, postoji i opcija slanja kolača poštom širom Amerike.

Uložila sam dosta truda da napravim fine kombinacije kolača, vrlo su raznovrsni i po ukusu i teksturi, kao i po sastojcima i obliku. Imaju naročit ukus jer su u njima kombinacije najlepših i najkvalitetnijih sastojaka. Ima tu oraha, badema, lešnika, kikirikija, pistaća, kokosa, kvalitetnog putera i čokolade, suvog voća, mirišljave korice limuna i pomorandže, vanile i cimeta. Svaki kolač je priča za sebe. I da, odlučila sam se za domaće kolače, jer mislim da su zaista posebni. Generalno, u Evropi se prave najlepše poslastice, ali na Balkanu umeće pravljenja i ljubav prema sitnim kolačima dostiže poseban nivo, bilo da su u pitanju tradicionalni ili novokomponovani kolači. Ako mi ne verujete samo da znate, jednom su tako moji Rafealo kolači pobedili na konkursu za najlepše božićne kolače koji je organizovao Baltimore Sun.

Kolače sam podelila na one koji se čuvaju u frižideru, i na one suve. Najbolje bi bilo kad bi se obe kolecije zajedno služile.

To su orasnice, vanilice, lincer kolači sa džemom od kajsija i kiflice od kokosa, zatim Rafaelo kugle, čokoladna salama sa koštunjavim i suvim voćem, kikiriki bajadere i čokoladne kuglice sa ukusom pomorandže. Ove kolače možete da naručite – ovde.


Orasnice


sastojci za 38-40:

3 krupnijih belanaca, na sobnoj temperaturi

300g šećera

300g samlevenih oraha

300g grubo iseckanih oraha

priprema:

Mikserom mutite belanca zajedno sa šećerom. Kad ste dobili čvrst sneg, dodajte tome samlevene orahe i mešajte ih sa belancima spatulom.

Zagrejte rernu na 135C (275F). Pripremite 2 velika pleha, obložite ih papirom za pečenje.

Uzmite dva manje kašike i njima izvlačite pripremljenu smesu. Kašikom je stavite u činiju u kojoj se nalaze grubo iseckani orasi. Rukama uvaljate smesu u orahe, dobićete tanji valjak koji ćete preneti na pleh, a zatim ćete krakove saviti nebili dobili oblik kiflice. Zapamtite, za razliku od makaronsa nemojte da ih ostavljate dugo napolju, radije ih pokrijte platičnom folijom, jer će to uticati na njihov oblik. Napravite razmak između orasnica jer će one značajno narasti tokom pečenja.

Pecite orasnice oko 25 minuta. Ispečene orasnice izvadite iz rerne i neka na plehu ostanu još pet minuta. Zatim ih prebacite na rešetku da se skroz ohlade.

Orasnice su najlepše kad ih služite uz kafu.

Pogledajte i ovaj moj video kako da napravite orasnice..


Continue Reading